JENA, Njemačka: Uz finansijsku pomoć Njemačke istraživačke fondacije, psiholozi sa Friedrich Schiller univerziteta u Jena-i u Njemačkoj su zajedno sa kolegama sa Trier univerziteta, također u Njemačkoj, objavili inicijalne rezultate studije koja je napravila uvid u to šta se dešava u ljudskom mozgu kad je hipnotiziran. Hipnoza se smatra standardnom praksom u medicini koja se koristi u pomaganju ljudima sa različitim problemima kao što su prestanak pušenja, poboljšanje spavanja te različiti dentalni tretmani.
„Sve do 1920-tih hipnoza se smatrala standardnim dijelom medicinskog obrazovanja te se i danas koristi u anesteziji“, rekao je prof. Wolfgang Miltner koji radi na ovom fenomenu već decenijama.
Šezdeset učesnika je učestvovalo u studiji. Podijeljeni su u tri grupe: pojedinci koji su bili veoma otvoreni za prijedloge, odnosno podložni hipnozi, pojedinci sa srednjim nivoom otvorenosti za prijedloge i pojedinci koji nisu otvoreni za prijedloge. „Dok su bili pod hipnozom omogućili smo im da gledaju ekran na kome smo im prikazali različite simbole kao što su trougao i krug“ rekla je dr. Barbara Schmidt, izvršitelj eksperimenata. „Testnim učesnicima je dat zadatak da broje određeni simbol. Rečeno im je da istovremno zamišljaju da se nalazi drvena daska ispred njihovih očiju. Kao rezultat predložene opstrukcije broj grešaka u brojanju se znatno povećao.“
Komentar koji je naročito obilježio iskustvo učesnika koji su bili veoma otvoreni za prijedloge tokom hipnoze je bio: „Koncentrisao sam se na drvenu dasku i vidio sam dasku sličnu onoj koju ste mi pokazali na početku eksperimenta. Daska je bila nekad više providna poput oblaka pa sam mogao da vidim i simbole iza, međutim nekad je bila više jasna tako da bi simboli iza nje bili skriveni.“
Testni istraživači su bili povezani na elektroencefalograf kako bi istraživači mogli posmatrati moždane aktivnosti. „Kada posmatramo neurološke procese koji se dešavaju u mozgu prilikom procesuiranja stimulansa vidimo da se oko 400 milisekundi, nakon prezentacije simbola koji treba brojati, pojavi ekstremna redukcija u aktivnosti mozga, a trebala bi ustvari normalno biti veoma visoka“, rekla je Schmidt. „Međutim, neposredno prije ovog, oko 200 milisekundi nakon prezentacije stimulansa, ne javljaju se nikakve promjene.“
Praksa hipnoterapije se korsiti u stomatologiji već desetljećima. U različitim institutima širom svijeta stomatološki stručnjaci mogu naučiti kako primijeniti hipnozu u svojoj ordinaciji kako bi im pomogla u smanjivanju fobije i nervoze kao i smanjivanje bola i neugodnosti kod pacijenata. Ovo se pokazalo efikasnim u tome da se pacijenti vraćaju na redovne preglede i čišćenja.
Istraživači planiraju sprovođenje daljih studija gdje će istraživati alteracije u procesu akustičnog stimulansa te ublažavanje boli tokom hipnoze. „Ne trebamo više pokazivati da je hipnoza efikasna jer je to već dokazano. Sada imamo zadatak otkriti zašto i kako su tako zanimljive promjene u percepciji moguće kod ljudi koji su hipnotizirani“, rekao je Miltner.
