BIZNIS U VRIJEME COVID 19
Obzirom na novonastalu situaciju vezanu za pandemiju virusa COVID 19, poslovanje i normalan rad stomatološke struke i stomatologa je direktno ugrožen, stoga se moraju poduzimati određeni koraci. Odgode ili oslobađanja od plaćanja poreza i doprinosa nema. Ukoliko se žele smanjiti troškovi poslovanja, jer se prihod ne ostvaruje, onda je jedino rješenje otkaz ugovora o radu iz ekonomskih razloga, sa obavezom da se tim radnicima ponudi ponovno zaposlenje po smirivanju situacije i sa početkom rada.
Da li će nadležna ministarstva dati olakšice, poticaje i sl. je još uvijek neizvjesno.
Moguće je jedino očekivati određene mjere tek nakon smirivanja situacije, ali nama i Vama treba rješenje za – danas.
Loše stvari ne kucaju na vrata i ne najavljuju se. Tako se ni COVID 19 nije uljudno najavio nikome u svijetu, pa ni nama. Udara na živote, zdravlje, egzistenciju, … udara i mijenja način na koji smo živjeli, mijenja i ubija planove.
Uvijek sam govorila da je logično da interesi radnika i poslodavaca nisu isti. U uobičajenim okolnostima postoje dodirne tačke (npr. razvoj), ali se u ovakvim periodima interesi ne dodiruju niti u jednoj tački.
Sve počinje i završava sa – novcem! Gdje ga usmjeriti u ovom periodu?
Radnici i dalje žele plaće i obavezno osiguranje, a poslodavci žele da biznis opstane i nakon COVID 19.
Radnici se boje za vlastitu egzistenciju i egzistenciju svojih porodica. Poslodavci se boje za vlastitu egzistenciju, egzistenciju svojih porodica, radnike i opstanak biznisa.
Jasno je da će se i strašna COVID 19 priča završiti, život će se vratiti u normalno stanje, ali kako i sa kojim kapacitetom će se biznis nastaviti, zavisi od mnogo faktora. Jedan od njih, veoma bitan, je – gdje smo usmjerili novac (i ostale kapacitete) sada, u ovoj situaciji.
U COVID 19 ekonomskoj situaciji se može izdvojiti više faktora, ali ću fokus staviti na nekoliko.
Prvi faktor je podrška države.Iz medija se može saznati da su entitetska ministarstva finansija objavila određene mjere, ali na žalost ne značajne.
Za sada se zna da su se smanjila obavezna plaćanja doprinosa za paušalce i da pravna i fizička lica mogu podnijeti zahtjev za smanjenje akontacije poreza na dobit i poreza na dohodak za 2020. godinu. Zahtjev se upućuje u slobodnoj formi, nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
Takođe, prolongirano je podnošenje godišnjih prijava poreza na dobit za pravna lica i poreza na dohodak za fizička lica, do 30. aprila.
Međutim, za sada nema nikakvih novosti oko smanjenja ili odgađanja za plaćanje doprinosa. To su značajna opterećenja za poslodavce, sa jedne strane, i izvor egzistencije za radnike, sa druge strane.
Drugi faktor su banke. Agencija za bankarstvo FBiH je donijela odluku da pravna i fizička lica mogu podnijeti zahtjev za moratorij na plaćanje rata kredita. Svaka poslovna banka je razvila svoj sistem, svoje obrasce i način apliciranja za odgodu plaćanja kreditnih obaveza. Takođe, na poslovnim bankama je odluka kome će, koliko i na koji period odobriti odgodu. Stoga, ako imate kreditna zaduženja, uputite pismeni zahtjev u slobodnoj formi za moratorij na plaćanje kreditnih obaveza ili kontaktirajte banku da vam pošalje adekvatan obrazac.
Treći faktor su poslodavcikoji se ponašaju različito. Jedan broj poslodavaca je već raskinuo ugovore o radu sa radnicima, drugi pak čekaju da vide da li će nadležna ministarstva išta objaviti po tom pitanju. Kako sam već rekla, za sada, na žalost, nema saznanja da se pripremaju izmjene propisa po pitanju poreza i doprinosa, tako ni po pitanju radnog odnosa.
Stoga, ostaje da se oslonimo na važeći Zakon o radu FBiH.
Šta kaže Zakon o radu?
Zakon o radu FBiH („Službene novine FBiH„ broj 26/16) je članom 94. propisao načine prestanka ugovora o radu:
a. smrću radnika;
b. sporazumom poslodavca i radnika;
c. kad radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;
d. kada se na osnovu evidencija utvrdi da radni odnos radnika traje 40 godina, ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore;
e. danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o priznavanju prava na invalidsku penziju zbog gubitka radne sposobnosti;
f. otkazom ugovora o radu;
g. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;
h. ako radnik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca – danom stupanja na izdržavanje kazne;
i. ako radniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili zaštitna mjera u trajanju dužem od tri mjeseca – početkom primjene te mjere;
j. pravosnažnom odlukom nadležnog suda, koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.
Kratko ću pojasniti dva najčešća oblika prestanka radnog odnosa u trenutnoj situaciji uzrokovanoj COVID 19:
- Sporazumni prestanak radnog odnosa– zaposlenik podnose pismeni zahtjev poslodavcu za prestanak radnog odnosa, otkazni rok je najmanje 7 dana i u ovom slučaju zaposlenik nema pravo na naknadu sa Zavoda za zapošljavanje.
- Otkaz ugovora o radu od strane poslodavca– poslodavac donosi Odluku o otkazu ugovora o radu uz obrazloženje. Ukoliko se radi o situaciji uzrokovanom COVID 19 i ukoliko se poslodavac odluči da da otkaz zaposleniku iz ekonomskih razloga (gubljenje tržišta, nemogućnost obavljanja djelatnosti i sl.), zaposlenik ima pravo na naknadu sa Zavoda za zapošljavanje. Poslodavac je obavezan da ispoštuje otkazni rok od najmanje 14 dana. Takođe, poslodavac je obavezan po normalizaciji poslovanja ponuditi tom ili tim radnicima pravo prvenstva kod zapošljavanja.
Napominjem da je u ovom slučaju, ako je zaposlenik radio više od dvije godine kod poslodavca, stiče pravo na otpremninu.
Radnik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem Poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada (osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane radnika), ima pravo na otpremninu.
Otpremnina iznosi najmanje jednu trećinu prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Takođe, otpremnina ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Umjesto otpremnine poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.
Način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine se utvrđuju pisanim ugovorom između radnika i poslodavca.
Zašto naglašavam otpremninu?
Ukoliko se dogovorite sa radnikom da mu date otkaz iz ekonomskih razloga, i da po tom osnovu radnik stekne pravo na naknadu iz nadležnog Biroa za zapošljavanje, te se sporazumijete da će se nakon smirivanja cijele situacije oko COVID 19 vratiti u radni odnos, onda pitanje otpremnine i nema smisla, jer se možete dogovoriti sa radnikom da se izjavom odrekne prava na otpremninu. Međutim, mi ne znamo koliko će cijela situacija trajati i kada će se moći početi normalno raditi. Stoga, potrebno je znati i prava radnika da ne bi došli u situaciju da nas neko tuži nakon određenog perioda.
Da li je raskid radnog odnosa pravedan?
Ne treba generalizovati. Puno faktora može uticati na odluku poslodavca da raskine radni odnos sa zaposlenikom: nemogućnost obavljanja djelatnosti, gubljenje tržišta, prevelika kreditna zaduženost, nelikvidnost, …
Može biti da je zaposleniku bolje da prima naknadu sa Zavoda za zapošljavanje i da ima zdravstveno osiguranje nego da ostane prijavljen i da taj isti poslodavac ne bude u mogućnosti da plati doprinose i isplati plaću.
Treba pokušati biti realan i ne razapinjati odmah poslodavce ako čujemo da su zaposlenicima dali otkaz.
Zaključak
Za kraj – zastitite svi svoja prava i ispunite svoje obaveze prema vazecim pripisima, ali prije svega kao covjek, sa koje god strane da stojite, radnika ili poslodavca.
Ukoliko budete imali dodatnih pitanja, budite slobodni da se javite na e-mail info@chronos.baili na broj 061 794 864 i ja ću Vam rado pomoći da donesete ispravnu odluku.
U nastavku možete pročitati dijelove Zakona o radu koji su pojašnjeni u tekstu.
Otkaz ugovora o radu
Član 96.
Poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu, uz propisani otkazni rok, ako:
- je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga ili
- radnik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu u slučajevima iz stava 1. ovog člana, ako se ne može
osnovano očekivati od poslodavca da zaposli radnika na druge poslove ili da ga prekvalifikuje i dokvalifikuje za rad na drugim poslovima.
Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja ugovora o radu u smislu stava 1. tačka a. ovog
člana, poslodavac namjerava da zaposli radnika sa istim kvalifikacijama i stepenom stručne
spreme ili na istom radnom mjestu, prije zapošljavanja drugih lica dužan je ponuditi zaposlenje onim radnicima čiji su ugovori o radu otkazani.
Otkazni rok
Član 105.
Otkazni rok ne može biti kraći od 7 dana u slučaju da radnik otkazuje ugovor o radu, ni
kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.
Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza radniku odnosno poslodavcu.
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu može se utvrditi duže trajanje
otkaznog roka, ali ne duže od mjesec dana kada radnik daje otkaz poslodavcu, odnosno 3
mjeseca kada poslodavac daje otkaz.
Otpremnina
Član 111.
Radnik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem
poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kršenja obaveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz
ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje u
zavisnosti od dužine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.
Otpremnina iz stava 1. ovog člana utvrđuje se kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili
ugovorom o radu.
Otpremnina se ne može utvrditi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca.
Otpremnina iz stava 2. ovog člana ne može biti veća od šest prosječnih mjesečnih plaća
isplaćenih radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
Izuzetno, umjesto otpremnine iz stava 2. ovog člana, poslodavac i radnik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.
Način, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 2. i 4. ovog člana, utvrđuju se pisanim ugovorom između radnika i poslodavca.
Stavovi iznešeni u ovom tekstu isključivo su bazirani na važećem Zakonu o radu FBiH („Službene novine FBiH” broj 26/16) i Pravilniku u primjeni Zakona o porezu na dohodak („Službene novine FBiH“, broj 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11, 20/12, 27/13, 71/13, 90/13, 45/14, 52/16, 59/16, 38/17, 3/18, 30/18 i 21/20).
Mr. Sanela Agačević, dipl. oec.
Chronos doo
